Spinalna stenoza

Spinalna stenoza, lumbalna stenoza, cervikalna stenoza, stenoza u vratu, stenoza u

križima

Spinalna stenoza ili uženje kralježnice je zdravstveno stanje, kod kojeg zbog različitih uzroka dolazi do uženja kanala kralježnice i posljedično do kompresije kralježničke moždine koji je zajedno s mozgom dio osrednjeg živčanog sistema. Ako je stenoza prisutna u donjem dijelu kralježnice ona se zove lumbalna stenoza. Ako je oštećen gornji dio kralježnice riječ je o cervikalnoj stenozi. Stenoza se javlja u cijeloj kralježnici, no najčešće se javlja u vratu ili u križima.

 

 

Spinalna stenoza kanala kralježnice

 

Uzroci za nastanak spinalne stenoze

Najčešće je stenoza posljedica degeneracijskih promjena, stoga se u većem broju javlja kod populacije starije od 50 godina; no kod nekih ta bolest postoji već od rođenja. Zbog staranja i trošenja prilikom obavljanja svakodnevnih poslova dolazi do različitih ozljeda kao što su: hernija diska zbog pritiska na kralježničku moždinu, pomak kralježaka zbog klizanja intervertebralnog diska (spondilolisteza, retrolisteza, strana listeza), koja isto tako uzrokuje suženje kanala kralježničke moždine. Uzrok za stenozu može biti i kalcifikacija odnosno okoštavanje kanala kralježničke moždine što znači, da kralježnici postaju tvrdi i lomljivi, no neke od struktura kao što je hrskavica mogu okoštavati. Kralješci mogu izrasti odnosno povećati se, no na njima se pojave malene koštane izrasline – osteofiti, koji pritišću na kralježničku moždinu i uzrokuju bolove. Dio kanala kralježničke moždine su i maleni zglobovi – fasetni zglobovi. Oni se zbog bolesti ili ozljeda mogu zadebljati – oteći, na njima se mogu pojaviti i fasetne ciste, koje pritišću na živčane strukture.

Simptomi spinalne stenoze

Suženje spinalnoga kanala obično nije uzrok simptoma spinalne stenoze, već simptome posljedično uzrokuju upale živčanih struktura, odnosno iritirana kralježnička moždina.

Pacijenti s lumbalnom stenozom mogu osjetiti bol, nemoć ili utrnulost nogu, stražnjice odnosno cijelog donjeg dijela tijela. Obično se bolovi uvećavaju za vrijeme hodanja i smanje dok sjedimo, želimo ili se naginjemo.Bolovi u nogama je slična simptomima išiasa.

Cervikalna stenoza uzrokuje simptome u ramenima, rukama i ponekad u rukama. Mogu se pojaviti smetnje u ravnoteži.

Neki od pacijenata osjete bol, koja putuje najprije u listove, onda u butine i na kraju u stražnjicu, dok neki drugi primijete bolove u obrnutom redoslijedu tako, da bolovi putuju od gore prema dolje. U najgorim slučajevima bolovi su konstantni i mogu uzrokovati inkontinenciju stolice ili urina te u rijetkim slučajevima i gubitak nekih od motoričkih funkcija. U većini slučajeva spinalne stenoze problemi se pojave i nestanu, a to zavisi o položaju naše kralježnice. 

 

Dijagnoza spinalne stenoze

Prije nego što nam liječnik postavi dijagnozu stenoza, on mora eliminirati sve moguće uzroke koji uzrokuju slične probleme kao i stenoza kralježnice. Pri tome on koristi sljedeće pristupe:

  • slikanje rendgenom: ovim postupkom on može vidjeti vanjsku strukturu kralježaka i moguće izrasline – osteofite.
  • slikanje magnetnom rezonancom – MRI: ovim slikanjem pokaže se trodimenzionalna struktura kanala kralježničke moždine, međukralježničkih otvora (eng. Intervertebral foramen), kroz koje proizlaze živci iz kralježničke moždine, degeneracijske promjene i moguće tumore.
  • slikanje kompjutoriziranom tomografijom – CT: Test pokaže stanje i oblik kanala kralježničke moždine te njegov sadržaj (kralježničku moždinu). Kralješci i intervertebralni diskovi bolje su vidljivi nego živčane strukture.
  •  mielografija: postupak pri kojem nam liječnik u kanal kralježničke moždine injekcijom aplicira kontrast-boju, te napravi sliku pomoću CT-a ili rendgena. Mielografija može pokazati kompresiju kralježničke moždine ili spinalnih živaca zbog hernije intervertebralnog diska, osteofite te moguće tumore. 
  • mjerenje gustoće kralježaka:  ovim mjerenjem, pri kojem se koriste radioaktivni rendgenski zraci, možemo primijetiti frakture ili oštećenja kralježak, tumore, infekcije i mogući artritis ili artrozu. 

 

Liječenje

1. Neoperativno liječenje

Liječnik može odrediti sljedeća neoperativna-konzervativna liječenje spinalne stenoze:

  • u slučaju početnih, lakših oblika spinalne stenoze, može nam propisati nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) odnosno analgetike, među kojima je najpoznatiji aspirin. Tim lijekovima smanjujemo bol i upalu. 
  • U slučaju jačih bolova može nam inicirati takozvanu blokadu koja je mješavina anestetika i kortikosteroida. Blokada nam privremeno otupi oštećeni dio i uklanja upalu živčanih struktura, koje uzrokuju bolove, koji se javljaju u butinama, listovima ili gornjem dijelu kralježnice. Obično se ne preporučuje količina blokade, veća od 3 injekcija u pola godine.
  • Pored svih spomenutih liječenja, liječnik može propisati i različite vježbe, odmor ili drugi konzervativni pristup.

 

2. Operacija kralježnice za uklanjanje simptoma stenoze kanala kralježničke moždine

Za većinu primjera spinalne stenoze neoperativno-konzervativno liječenje se koristi kao privremeno olakšanje bolova, stoga liječnik u slučaju pogoršanja može odrediti operaciju. Cilj operacije je opuštanje pritiska na kralježničku moždinu odnosno na spinalne živce pomoću raširenja  kanala kralježničke moždine. To urade tako, da uklone ili obreže element koji smeta, koji uzrokuje pritisak te posljedično upalu i bolove.

Najčešća operacija u križima zove se dekompresijska laminektomija (laminectomy), pri kojoj nam kirurg ukloni dio kralješka (lamino), koji je dio vertebralnog luka s izraslinama.  Kirurg na taj način opusti odnosno omogući glatku tranziciju kralježničke moždine sa živcima kroz spinalni kanal. Pored lamine nam u određenim slučajevima ukloni i susjedne koštane izrasline koje su dio vertebralnog luka. Pri laminektomiji nam kirurg u slučaju kad je oštećen i intervertebralni disk koji pritišće na živčane strukture ukloni i disk – ili djelomično ili cijelog, no kao posljedica javlja se nestabilnost kralježaka. Kralješci se obično stabiliziraju pomoću operacije – fuzije kralježaka – spondilodeze, kod koje se kralješci povežu vijcima i žicama te tako uzrokuju, da kralješci s vremenom zarastu u cjelinu.

Postoji još nekoliko drugih tipa operacija za opuštanje pritiska, do kojih rjeđe dolazi:

  • laminotomija: ovaj postupak predstavlja uklanjanje malenog dijela lamine, kako bi se opustio korijen živca dok se on još nalazi u kralježničkome kanalu.
  • foraminotomija: postupak iskopavanja odnosno uklanjanja dijela otvora (eng. intervertebral foramen), gdje spinalni živac proizlazi iz kralježnice. Moguće je i ukloniti fasetni zglob, što osjetno pogorša stabilnost kralježnice. Foraminotomiju se može obaviti kao ili kao samostalnu operaciju  ili u kombinaciji s laminotomijom.
  • medijalna fasektomija ili uklanjanje fasetnih zglobova: ovim postupkom uklanja se dio fasetnog zgloba kako bi se smanjio pritisak na proizlazeći medijalni živac.
  • cervikalna discektomija i fuzija: operacija, kod koje kirurg kroz maleni otvor koji se nalazi na prednjoj strani dostupa do intervertebralnog diska u vratu. Pri tome ukloni ili cijeli ili samo dio intervertebralnog diska te u prazni prostor stavi kost, koju pomoću transplantacije dobije iz zdjelice. Onda susjedne kralješke fiksira pomoću vijka i žica, što nazivamo fuzijom ili spondilodezom. Kao posljedica, kralješci se zarastu zajedno u cjelinu.

 

 

U slučaju kad su oštećenja kralježničke moždine i živčanih korijena jako teške, problemi ostaju i nakon operacije, no oni sa vremenom i nestanu. U jako lošim primjerima nakon operacije nema poboljšanja jer su živčane strukture toliko oštećene, da poboljšanje stanja nije moguće. Obično se takve degeneracijske promjene kralježnice događaju i nakon operacije, stoga je pojava problema spinalne stenoze moguća i 5 ili više godina nakon operacije.

 

prim. Miro Gorenšek dr. med.,

Ortopedska klinika

Klinični Center Ljubljana

Imate vprašanje v zvezi z bolečinami v križu ali glede uporabe pripomočkov?
Na vsa vaša vprašanja odgovarjamo tudi na forumu.
Spletna trgovina WebyShop :: http://www.webyshop.com